Showing posts with label zdravlje. Show all posts
Showing posts with label zdravlje. Show all posts

Fantastične blagodati višnje



Sezona je višanja, ukusnog voća koje je odličan antioksidans, a pomaže i u brorbi protiv starenja te je saveznik u borbi protiv dosadne peruti. Provjerite kako vam crvene kuglice mogu pomoći da vaša ljepota još više dođe do izražaja.

Bez obzira morate li ih nabaviti na tržnici ili preskočiti ogradu kako bi ih nabrali u tuđem dvorištu višnje morate imati ne samo zato što su ukusne te od njih možete napraviti odličnu savijaču ili kolač već i zato što vam pomažu da zablistate.

Višnja je zdrava zbog bogatstva vitamina i minerala koji su prava blagodat za organizam, tako da ih se može jesti u neograničenim količinama.

Smrznute ili konzervirane višnje su odličan antioksidans, no ne mogu se usporediti sa svježe ubranima zato uživajte u sezoni ovog kiselo-slatkog i vrlo zdravog voća. Korisne tvari ne gube se nakon uobičajenog procesa prerade, tako da i smrznute ili konzervirane višnje imaju antioksidativnu vrijednost.

Ljekoviti su plod, peteljke, lišće i smola biljke, glavni pigment je crveni antocijan, izvor su beta karotena i sadrž ega 19 puta više od borovnica i jagoda, sadrži melatolin, tvar koja djeluje antioksidativno i saveznik je dobrog sna, a i dijabetičari mogu uživati u okusu višanja jer sadrže malo šećera.

Svježi plodovi višnje pomažu kod gubitka kilograma, a šaka višanja nakon sporta odagnat će osjećaj težine u mišićima.

Riješite se peruti!
Čaj od lišća višnje u kombinaciji s lišćem trešnje, jagode i ljubičica odličan je lijek protiv peruti. Lišće naberite te ga prelijte vrućom vodom i ostavite da odstoji. Nakon pranja čajem isperite kosu.

U borbi protiv peruti pomaže i smola iz drveta višnje. Smolu biljke pomiješajte sa tri žlice bijelog octa te otopinu utrljajte u tjeme i ostavite da djeluje preko noći. Ujutro isperite kosu.

Višnjama protiv bora!
Uberite šaku višanja te ih očistite od koštica i kratko prokuhajte. Stavite ih u blender zajedno sa žlicom meda i 1 bananom te smjesom nanesite na lic ekoje ste prije toga očistili od šminke. Nakon 20 minuta isperite lice mlakom vodom. Višnje sadrže beta karoten, antioksidans koji koži pruža vlagu i povećava njezinu otpornost te sprečava isušivanje. Višnja sadrži i vitamin C koji je sjajan saveznik u borbi protiv starenja kože.

Stop otečenim kapcima
Otečeni kapci problem su s kojim se najčešće susrećemo ujutro nakon buđenja, a lišće višnje odličan je saveznik u ublažavanju te mini nezgode. Lišće višnje stavite u vruću vodu i neka odstoji 2 do 3 minute, izvadite ga ohladite i položite na kapke kako bi oteklina splasnula.



Šećer je jednako otrovan za tijelo kao alkohol i cigarete



Šećer je otrovan, bilo prerađen, u medu ili u sirupu i izaziva bolesti srca, dijabetes i rak. Poput cigareta i alkohola treba ograničiti njegovu upotrebu, ističe dr. Lustig.

Velike količine šećera zapravo su otrov za organizam i uzrokuju brojne bolesti povezane s načinom prehrane kao što su bolesti srca i pretilost, pokazuje studija Sveučilišta Kalifornija.

Gotovo 16 posto svih kalorija koje Amerikanci unesu je šećer, što je oko 320 kalorija na dan, prenosi Daily Mail. Preporučljiva doza za žene je oko 100 kalorija ili 25 grama, dok je za muškarce ona malo veća i iznosi oko 150 kalorija ili 38 grama.

Šećer je otrovan bez obzira u kakvom stanju dolazi, bilo da je prerađen, u medu ili kao sirup. On je "krivac" za pretilost, dijabetes tipa 2, bolesti srca, visoki krvni tlak i razne vrste karcinoma - tvrdi stručnjak za pretilost dr. Robert Lustig.

Baš poput alkohola i cigareta i korištenje šećera bi trebalo ograničiti, dodaje Lustig.



Zdrava prehrana



Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Meso, riba i njihove alternativne namirnice

Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice poput graha i leće, sadrže proteine koji su nužni za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima, posebno meso, također je bogat izvor željeza, selena, cinka i vitamina B.

Kako biste dodatno smanjili unos masnoća s proteinskih namirnica skinite npr. kožu s piletine, odrežite očite masnoće s crvenog mesa, janjetine, svinjetine i govedine, te koristite minimalno ulja za pripremu jela.

Težite prema dva riblja obroka tjedno, jedan neka bude riba bogatia omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, sardina i pastrve.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Kruh, žitarice i krumpir

Hrana koja sadrži visoki postotak ugljikohidrata poput kruha, krumpira, riže i žitarica opskrbljuje nas energijom i važnim nutrijentima uključujući željezo i vitmain B.

Ove vrsta manirnica trebale bi činiti trećinu ukupnog energetskog unosa. Važno je da birate nerafinirane koje su bogatije vlaknima. Zbog njih ćete se duže vremena osjećati sito i pomoći će vam kontrolirati glad.

Uravnotežena prehrana trebala bi sadržavati pet ugljikohidratnih porcija svaki dan.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Voće i povrće

Voće i povrće osigurava nam nužne nutrijente poput vitamina i minerala, te sadrže mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali težiti povećanju udjela povrća i voća u prehrani, jer su bogati vodom i mogu vam pomoći kontrolirati unos kalorija.

Trebali biste osigurati pet porcija voća i povrća dnevno. Porcija teži oko 80 g i uključuje svježe, kuhano, smrznuto i sušeno voće i povrće, te prirodne sokove.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Mlijeko i mliječni proizvodi


Hrana poput sira, jogurta i mlijeka važan je izvor kalcija, te ostalih minerala i vitamina. Birajte one proizvode s manjim udjelom masnoća.

Trebali biste težiti prema tri porcije svakog dana.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Slatkiši, grickalice i alkohol

Slatkiši obično sadrže i masnoće i šećere, a u ovu skupinu ubrajaju se čipsevi, kremasti namazi, kolači, biskviti, čokolade, slatki napitci, alkohol i sl.
Unos ovih namirnica trebali biste smanjiti na najmanju moguću razinu. Možete:
- Zamijeniti slatkiše voćem, grickalice sušenim voćem, slatke napitke voćnim sokom ili nezaslađenim čajem
Alkohol sadrži oko 7 kalorija po jednom gramu. Osim što dodajete kalorije u prehranu alkohol stimulira tek i može poremetiti zdrave prehrambene navike.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Nekoliko riječi o soli

Više od polovice populacije unosi u organizam više soli od preporučene razine i dvaput više od količine koja nam je potrebna.
- Hranu pripremajte sa svježim namirnicama kad god je moguće
- Izbjegavajte zasoljene grickalice.

Izvor: covermagazin.com


Čips stvara ovisnost?







Potvrđeno je da su čips od krumpira i prženi krumpirići jedni od najvećih uzročnika povećane tjelesne težine, a razlog je taj da im je jednostavno teško odoljeti. Zašto?

Istraživači su otkrili da ih masti čine neodoljivima jer upravo masti izazivaju specifičnu reakciju u tijelu, u kojoj dolazi do izlučivanja prirodnih sastojaka sličnih marihuani – endokanabinoida.

Sve počinje u ustima, na jeziku. Uzimanjem hrane koja sadrži masti, pokreće se reakcija odašiljanja signala prvo u mozak, zatim putem živca vagusa u crijeva.

Tu se stimulira stvaranje endokanabinoida, koji na razini stanica stvaraju potrebu za daljnjim uzimanjem masne hrane. Isti učinak nije dokazan niti kod šećera niti kod proteina.

Budući da se zna da pretjerano uzimanje masti vodi u debljinu, dijabetes i razvoj karcinoma, daljnja su istraživanja potrebna da se pokaže možemo li upravo blokiranjem aktivnosti endokanabinoida, spriječiti ove najčešće bolesti današnjice.

Izvor: Proceedings of the National Academy of Sciences ( vitamini.hr)



Nutritivna vrijednost ljuske luka


Svake godine se u zemljama Europske Unije baci preko 500 000 tona otpadaka luka koji bi se mogli iskoristiti kao sastojci hrane.
Najviše otpada porijeklom iz luka baca se u Španjolskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je to postalo bitan okolišni problem. Baca se sve: tamna kožica, vanjski slojevi (ljuska), korijen i stabljika, lukovice koje veličinom ne zadovoljavaju komercijalne kriterije kao i oštećene lukovice.

Možda bi navedeni problem riješila upotreba odbačenih dijelova luka kao prirodnog izvora sastojaka s visokom funkcionalnom vrijednošću jer je to povrće bogato spojevima s pozitivnim učincima na ljudsko zdravlje.

U časopisu Plant Foods for Human Nutrition objavljeno je kako je smeđa kožica luka bogata prehrambenim vlaknima (uglavno netopljivim) i fenolnim spojevima, kao što su kvercetin i ostali flavonoidi. Dva vanjska mesnata sloja lukovice također sadrže vlakna i antioksidativne flavonoide.

Konzumacijom vlakana smanjuje se rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, gastrointestinalnih smetnji, karcinoma debelog crijeva, šećerne bolesti i pretilosti.
Istovremeno, fenolni spojevi preveniraju koronarnu bolest te imaju antikarcinogena svojstva.
Odbačene lukovice, nadalje, sadrže sulforne spojeve i fruktane. Fruktani su prebiotici odnosno selektivno stimuliraju rast i aktivnost "dobrih" crijevnih bakterija. Sulforni spojevi sprečavaju stvaranje tromba, poboljšavaju protok krvi te općenito zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Sve navedeno nameće primjenu luka i otpada porijeklom iz luka kao izvrsnih izvora za proizvodnju funkcionalnih sastojaka koji bi se dodavali u ostale prehrambene proizvode.

Izvor: Gastro.hr





Utjecaj mlijeka na sniženje krvnog tlaka



Rastući je broj žena s dijagnosticiranim povećanim tlakom, no istovremeno raste i broj žena koje nemaju dijagnosticiranu hipertenziju.

U svijetu i kod nas rastući je broj žena s dijagnosticiranim povećanim tlakom. Istovremeno, raste i broj žena koje nemaju dijagnosticiranu hipertenziju što je još opasnije, budući da su te osobe izložene velikom riziku od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, pa i oštećenja bubrega.

Praćenjem prehrane 30.000 sredovječnih i starijih žena, stručnjaci sa Harvarda utvrdili su da žene koje konzumiraju više mlijeka i mliječnih proizvoda s manjim udjelom masti, te imaju prehranu bogatiju kalcijem i vitaminom D, manje izložene riziku od povećanog krvnog tlaka. Promatrajući unos mlijeka kod ispitanica utvrdili su da žene koje dnevno piju 2 ili više serviranja nemasnog mlijeka imaju manji rizik od povećanog krvnog tlaka do 10% u odnosu na one koje konzumiraju nemasno mlijeko jednom mjesečno.

Prehrambene preporuke za osobe koje boluju od hipertenzije, osim što navode voće i povrće, navode i mlijeko s manje masti kao hranu koja pridonosi snižavanju krvnog tlaka.

Američki prehrambeni vodič preporuča konzumiranje 3 čaše nemasnog odnosno mlijeka sa smanjenim udjelom mliječne masti dnevno. Mlijeko je izvor devet neizostavnih hranjivih tvari, uključujući kalcij, vitamin D, bjelančevine i kalij za koje znamo da imaju ulogu u očuvanju zdravlja a prema novijim istraživanjima mogu i pridonijeti poboljšanju zdravlja, u ovom slučaju smanjenju krvnog tlaka.


Zdravom prehranom protv kroničnih nezaraznih bolesti





Izvor: vitamini.hr

Prvo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o Globalnom statusu kroničnih nezaraznih bolesti, objavljeno 27.04. ove godine potvrđuje da su ove bolesti vodeći svjetski „ubojica“ sa 3,6 milijuna ljudi koji umiru uslijed posljedica srčanih bolesti, moždanog i srčanog udara, kroničnih plućnih bolesti, karcinoma i dijabetesa. Drugim riječima, kronične nezarazne bolesti uzrokom su smrti 63% svjetske populacije. Predviđa se da će ove bolesti, ukoliko se poduzmu ozbiljne akcijske mjere, do 2030. ubiti 52 milijuna osoba godišnje.

Većina kroničnih nezaraznih bolesti otpada na kardiovaskularne bolesti od kojih umre gotovo 17 milijuna osoba godišnje, slijede različiti oblici karcinoma sa 7,6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, respiratorne bolesti sa 4,2 milijuna smrtnih slučajeva godišnje te dijabetes sa 1,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Prema tome jasno je da smrt uslijed ove četiri grupe bolesti predstavlja 80% ukupnih smrtnih slučajeva uslijed svih kroničnih nezaraznih bolesti, a što je interesantno, sve četiri bolesti dijele zajedničke čimbenike rizika: pušenje, tjelesnu neaktivnost, zlouporabu alkohola te neadekvatnu prehranu.

Neke od mjere koje s ciljem poboljšanja prehrambenih navika predlaže WHO uključuju smanjenje unosa soli te prestanak reklamiranja nezdrave hrane i pića djeci.