Puno ribe - niži rizik pojave raka debelog crijeva

Ljudi koji jedu puno svježe ribe mogu imati smanjeni rizik pojave raka debelog crijeva a još i niži rizik od pojave karcinoma rektuma, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu American Journal of Medicine.

To je još jedno istraživanje u nizu drugih koja potvrđuju koristi od konzumiranja ribe.

Skupina kineskih znanstvenika proučila je rezultate 41 istraživanja provedenog na području SAD-a, Norveške, Japana, Finske i drugih zemalja između 1990. i 2011. godine koja su mjerila potrošnju ribe i pojavu raka.

"Naši zaključci nakon ovog meta istraživanja sugeriraju da je konzumiranje ribe u obrnuto proporcionalnom odnosu s rakom debelog crijeva i rektuma", napisao je tim predvođen Jieom Liangom iz bolnice za bolesti probavnog sustava u Sianu.

Istraživanje je pokazalo da je redovito konzumiranje ribe povezano s prosječno 12 posto nižim rizikom od pojave ili umiranja od raka debelog crijeva i rektuma. Znanstvenici su utvrdili da su osobe koje su jele najviše ribe imale 21 posto niži rizik od pojave raka rektuma u odnosu na skupinu koja je jela najmanje ribe.

Stručnjaci upozoravaju i da temepratura na kojoj se priprema riba ima utjecaja na rizik pojave raka pa upozoravaju da postoje dokazi da hrana s roštilja koja se peče na visokoj temperaturi može čak i povećati rizik od pojave karcinoma.

Jedna od najzdravijih namirnica svijeta: Brokula

Zamislite namirnicu, koja daje sve neophodno za zdravlje, pomlađivanje i detoksikaciju organizma. Uz pomoć koje možete spriječiti alergiju, prehladu, artritis, rak i bolesti oka.

Namirnicu, koja daje neophodnu energiju i vitalnost, a uz to pomaže i mršavljenju.

Da, takva hrana zaista postoji.

Brokula je čudesna namirnica, a njezine dobrobiti za zdravlje su bezbrojne.

Evo 13 razloga zbog kojih trebate uvrstiti brokulu u Vaš svakodnevni meni.

1. Brokula štiti od raka

U brokuli su pronađena čak 3 aktivna sastojka, koja štite od raka: 3,3'-dindolilmetan (DIM), glukorafanin i indol-3-karbinol. Ovi sastojci blokiraju razvoj stanica raka i sprečavaju rak crijeva, želuca, dojke, maternice i prostate.

2. Brokula regulira krvni tlak

Zahvaljujući visokom sadržaju kalija i magnezija, brokula pomaže održavati krvni tlak unutar normalnih granica.

3. Brokula jača imunitet

Brokula sadrži visoke količine vitamina C i beta-karotena, a time jača naš imunitet i štiti od gripe i prehlade.

4. Brokula je dobra za trudnice

Brokula sadrži velike količine folne kiseline, koja je bitna za prenatalni razvoj bebe.
Osim toga, folna kiselina je bitna za obnavljanje stanica i igra važnu ulogu u prevenciji raka.

5. Brokula štiti od artritisa

Brokula sadrži sulforafan, koji štiti hrskavicu, i flavonoid kaempferol, koji ima anti-upalna svojstva. Zahvaljujući tome brokula pomaže sprečavanju reumatskih bolesti.

6. Brokula regulira probavu

Brokula je bogata vlaknima, koja pomažu probavi, sprječavaju zatvor i reguliraju razinu šećera u krvi.

7. Brokula je dobra za oči

Brokula sadrži velike količine luteina, vitamina C, beta-karotena i zeaksantina, koje sprječavaju bolesti oka.

8. Brokula smanjuje kolesterol

Lutein, dijetalna vlakna, B-vitamini i folna kiselina, koje sadrži brokula, su bitni za odražavanje normalnih razina kolesterola u krvi.
Zbog toga je brokula odlična namirnica za prevenciju ateroskleroze.

9. Brokula štiti od bolesti srca

Vitamin B6, folna kiselina i karoteniod lutein, koje sadrži brokula, poboljšavaju zdravlje arterija i sprječavaju bolesti srca i moždani udar.

10. Brokula pomaže kod mršavljenja

Brokula je idealna namirnica za mršavljenje. Sadrži vrlo malo kalorija, ali puna je nutrijenata. Zbog velikog udjela vlakana i vode, brokula brzo izaziva osjećaj sitosti. Brokula je bogata i proteinima, koji su bitni za izgradnju mišića i sagorijevanje masnih naslaga.

Jedna čaša brokule sadrži tri puta više proteina nego čaša riže, ali pet puta manje kalorija.

11. Brokula sprječava alergije

Brokula sadrži velike količine folne kiseline i flavonoida kaempferola, koji imaju protualergijsko djelovanje. Istraživanja su pokazala da folna kiselina regulira imunološki odgovor organizma. (Kako znamo, alergije su imunološki odgovor organizma na obranu od bezopasnih tvari iz naše okoline.)

Zbog toga, brokula je poznata kao hrana koja sprečava astmu i alergije.

12. Brokula je dobra za kosti

Brokula je dobar izvor kalcija i vitamina K, koji su bitni za zdravlje kostiju i prevenciju osteoporoze.

13. Brokula čisti organizam

Brokula sadrži glukorafanin, glukonasturtian i glukobrasicin. Ova tri sastojka, koji su prirodno prisutni u brokuli, pomažu eliminaciji toksina iz našeg organizma.

Kako najbolje pripremiti brokulu?

Najviše vitamina sadrži sirova brokula i brokula kuhana na pari. I dinstanjem brokula zadržava veći dio nutrijenata. Međutim, nije preporučljivo kuhati brokulu u vodi, jer time ona gubi većinu svojih vrijednih sastojaka.
Čim ju duže kuhate, tim će manje vitamina ostati u brokuli.

Izvor:alternativa-za-vas.com

Zdravom prehranom protv kroničnih nezaraznih bolesti

Izvor: vitamini.hr

Prvo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o Globalnom statusu kroničnih nezaraznih bolesti, objavljeno 27.04. ove godine potvrđuje da su ove bolesti vodeći svjetski „ubojica“ sa 3,6 milijuna ljudi koji umiru uslijed posljedica srčanih bolesti, moždanog i srčanog udara, kroničnih plućnih bolesti, karcinoma i dijabetesa. Drugim riječima, kronične nezarazne bolesti uzrokom su smrti 63% svjetske populacije. Predviđa se da će ove bolesti, ukoliko se poduzmu ozbiljne akcijske mjere, do 2030. ubiti 52 milijuna osoba godišnje.

Većina kroničnih nezaraznih bolesti otpada na kardiovaskularne bolesti od kojih umre gotovo 17 milijuna osoba godišnje, slijede različiti oblici karcinoma sa 7,6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, respiratorne bolesti sa 4,2 milijuna smrtnih slučajeva godišnje te dijabetes sa 1,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Prema tome jasno je da smrt uslijed ove četiri grupe bolesti predstavlja 80% ukupnih smrtnih slučajeva uslijed svih kroničnih nezaraznih bolesti, a što je interesantno, sve četiri bolesti dijele zajedničke čimbenike rizika: pušenje, tjelesnu neaktivnost, zlouporabu alkohola te neadekvatnu prehranu.

Neke od mjere koje s ciljem poboljšanja prehrambenih navika predlaže WHO uključuju smanjenje unosa soli te prestanak reklamiranja nezdrave hrane i pića djeci.