Ljekovita svojstva bundeve





Stari Egipćani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu bundevu glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada. Također su se koristile sušene na suncu i pretvorene u zdjele i plitice. U novom svijetu, najstariji dokazi u vidu sjemenki pronađeni su u Meksiku i datiraju između 7000 i 5000 godina prije Nove ere. Danas je uzgoj bundeva rasprostranjen širom svijeta.

Nutritivne vrijednosti bundeve sadrže visoke doze antioksidansa, te vitamina A,C i E kao i folne kiseline i minerala u tragovima poput  kalija, kalcija, selena i fosfora. U tom smislu najvrijednije je ulje od koštica koje sadrži vrijedne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, te vitamine A, B1, B2, B6, C i D. Iznimno visok sadržaj vitamina A iznosi 7384 mg na 100 grama proizvoda što čini 246% dnevne preporučene vrijednosti.

Bundeva spada u jednu od najmanje kaloričnih namirnica. 100 grama sadrži samo 26 kalorija, te ne sadrži zasićene masti, stoga je idealna za programe regulacije tjelesne težine.

U narodu je odavno poznato njeno djelovanje na osobe s bolestima želuca i crijeva, djeluje i kao diuretik a odlična je i za problematičnu kožu te za eliminaciju parazita u crijevima. Osobito se ističe ljekovitost iz sjemenki kod problema s prostatom. Za sjemenke je važno spomenuti da se konzumiraju sirove, oljuštene, ali tako da tanka opna ostane na sjemenkama.

Sjemenke bundeve su doista odličan izvor dijetalnih vlakana i mono-nezasićenih masnih kiselina, koje su dobre za zdravlje srca. Osim toga, sjemenke su koncentrirani izvori proteina, minerala i vitamina. Na primjer, 100 g sjemenki bundeve osigurava 559 kalorija, 30 g proteina, 110% RDA željeza, 4987 mg niacina (31% RDA), selena (17% od RDA), cinka (71%) itd., ali bez kolesterola. Nadalje, sjemenke su odličan izvor aminokiseline triptofan.

Triptofan je jedna od 8 esencijalnih aminokiselina, u organizmu se ne može sintetizirati, stoga se mora dobiti iz ishrane. Ključan je u stvaranju nijacina i serotonina.

Sirovo bundevino ulje sadrži zdrave omega-6 i omega-9 masne kiseline, fitosterole, te vitamin E i K. Linolna kiselina sadržana u ulju promiče zdravu funkciju mozga, kao i gipkost kože. Oleinska smanjuje povišeni kolesterol, potičući zdravlje srca i jetre.

Steroidni Delta-7 sterini iz bundevinog ulja mogu biti element koja blokira dihidrotestosteron (DHT), hormon koji nastaje iz metabolizma testosterona, a koji je faktor gubitka kose kao i povećane prostate kod muškaraca.

Ulje iz koštica bundeve je također dobar izvor beta-sitosterola, koji također inhibira enzim koji pretvara testosteron u DHT. Iako nije dokazano da visoka razina DHT-a uzrokuje rak prostate, moguće ja da ovo ulje ima ograničene mogućnosti kod tretmana raka prostate. Žalosno je da se ne provode ovakve prijeko potrebne studije.

Općenito, bundeva je odličan izvor brojnih prirodnih poli-fenolnih spojeva flavonoida poput α, ß karotena, kriptoksantina, luteina i zeaksantina, takozvanih vitamina za oči.

Zeaksantin je prirodni antioksidant koji djeluje tako što filtrira UV zrake u makuli mrežnice oka. Pomaže u zaštiti od “senilne makularne bolesti” kod starijih osoba.

Zbog svega navedenog,  bundeva posjeduje anti-upalna, anti-kancerogena i anti-dijabetička svojstva.

Dijabetes

Istraživanje sveučilišta East China Normal je 2007.utvrdilo da bundeva uspješno promovira regeneraciju oštećenih stanica gušterače kod dijabetičnih štakora. To je potaknulo razine inzulina u krvi štakora. Istraživači zaključuju da bi ekstrakt bundeve mogao biti dobar za ljude u pred dijabetičnom stanju, kao i za dijabetičare, te bi se potreba za inzulinom u inekcijama drastično smanjila.

2009. godine, japanski tim znanstvenika proveo je istraživanje koristeći pastu od bundeve u kontrolnoj skupini laboratorijskih štakora s dijabetesom tipa 2 u oralnom testu tolerancije glukoze. Uočeno je da je bundeva bila učinkovita u poboljšanju tolerancije glukoze i otpornosti  inzulina.

Prostata

Institut kliničke medicine, odjel za urologiju, Nacionalnog Cheng Kung Sveučilišta na Tajvanu objavilo je 2006. studiju  o učincima bundevinog ulja kod štakora s povećanom prostatom.  Istraživanje je pokazalo da su štakori kontrolne skupine hranjeni ovim uljem imali manju prosječnu težinu prostate kao i smanjenu razinu proteina u odnosu na druge skupine.

Druga, dvostruko slijepa placebo kontrolirana studija, provedena na ljudima, ispitivala je učinke bundevinog ulja i ulja palminih koštica na muškarcima s povećanom prostatom. Istraživači su na Sveučilištu Sangmyung u Seoulu, jednoj grupi davali placebo – grupa A, bundevino ulje skupini B, ulje palminih koštica skupini C, i bundevino ulje u kombinaciji s palminim uljem skupini D. Ispitivano je 47 muškaraca s povećanom prostatom tijekom 12 mjeseci.

Istraživači su otkrili da je međunarodna bodovna lista za simptome prostate poboljšana u skupinama B, C i D. Nadalje, maksimalni mokraćni protok je poboljšan u skupinama B i C, s najviše značajnog poboljšanja nakon 6 mjeseci u skupini B, a nakon 12 mjeseci u skupini C. Međutim, nije se pokazalo značajno poboljšanje u kombinaciji tretmana bundevinog ulja i palminog ulja.

Autori studije zaključuju: “Iz ovih rezultata je vidljivo da je primjena ulja budevinih sjemenki i palminog ulja klinički sigurna i može biti učinkovita kao komplementarni i alternativni medicinski tretman za benigne hiperplazije prostate”.



Popular Posts