Pet namirnica koje čuvaju srce

Da zeleno lisnato povrće obiluje sastojcima koji blagotvorno utječu na zdravlje organizma nije nikakva tajna, a to je potvrdilo i osmogodišnje istraživanje talijanskih znanstvenika.

Naime, žene koje zeleno lisnato povrće konzumiraju najmanje jedanput dnevno imaju smanjen rizik od srčanih bolesti za čak 46 posto. Koje sve namirnice jamče zdravlje kardiovaskularnog sistema, saznajte u nastavku!

Bademi
Osim što imaju blagotvoran učinak na kardiovaskularni sistem, bademi smanjuju rizik od dijabetesa što je svojedobno potvrdilo istraživanja znanstvenika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u New Jerseyju.

Cimet i med
Cimet i med imaju blagotvoran učinak na kardiovaskilarni sistem. Naime, kombinacija ovih sastojaka smanjuje rizik od srčanog udara.

Maslinovo ulje
Maslinovo ulje liječi cijeli organizam, naročito ekstra djevičansko ulje koje se dobiva jednostavnim prešanjem i filtriranjem maslina pri čemu sadržaj blagotvornih sastojaka ostaje potpuno očuvan.
Visoki postotak vitamina i nezasićenih masti blagotvorno djeluju na kožu. Osim toga, sprečava srčane bolesti i usporava proces starenja.

Brusnica
Blagotvorno utječe na srce i kompletan kardiovaskularni sustav, a smanjuje rizik od zloćudnih bolesti, primjerice od raka dojke i debelog crijeva. Brusnica normalizira rad jetre i bubrega i jača imunitet.

 

Zdravom prehranom protv kroničnih nezaraznih bolesti

Izvor: vitamini.hr

Prvo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o Globalnom statusu kroničnih nezaraznih bolesti, objavljeno 27.04. ove godine potvrđuje da su ove bolesti vodeći svjetski „ubojica“ sa 3,6 milijuna ljudi koji umiru uslijed posljedica srčanih bolesti, moždanog i srčanog udara, kroničnih plućnih bolesti, karcinoma i dijabetesa. Drugim riječima, kronične nezarazne bolesti uzrokom su smrti 63% svjetske populacije. Predviđa se da će ove bolesti, ukoliko se poduzmu ozbiljne akcijske mjere, do 2030. ubiti 52 milijuna osoba godišnje.

Većina kroničnih nezaraznih bolesti otpada na kardiovaskularne bolesti od kojih umre gotovo 17 milijuna osoba godišnje, slijede različiti oblici karcinoma sa 7,6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, respiratorne bolesti sa 4,2 milijuna smrtnih slučajeva godišnje te dijabetes sa 1,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Prema tome jasno je da smrt uslijed ove četiri grupe bolesti predstavlja 80% ukupnih smrtnih slučajeva uslijed svih kroničnih nezaraznih bolesti, a što je interesantno, sve četiri bolesti dijele zajedničke čimbenike rizika: pušenje, tjelesnu neaktivnost, zlouporabu alkohola te neadekvatnu prehranu.

Neke od mjere koje s ciljem poboljšanja prehrambenih navika predlaže WHO uključuju smanjenje unosa soli te prestanak reklamiranja nezdrave hrane i pića djeci.