Zašto je mladi luk tako dobar za zdravlje

Osim što je ukusan i nezamjenjiv u puno jela, mladi luk važan je za zdravlje organizma. Količina vode u mladom luku može biti i do 90 posto. To znači da ima manje ugljikohidrata pa ga slobodno možete grickati kao jabuku ako ga volite.

Također je bogat vitaminima i mineralima. Sadrži veliku količinu vitamina C, ali vitamine grupe B, vitamin E i provitamin A. Ako ga jedemo kuhanog, osjetit ćemo korist mladog luka zbog vlakana, što je bitno za dobru probavu.

Odličan je za zdravlje srca jer spriječava naslage plaka, odnosno stvaranje ugrušaka, te čuva od začepljenja krvnih žila i tromboze.

Mladi luk pomoći će i osobama koje imaju problema sa šećerom u krvi zahvaljujući hipoglikemijskom djelovanju.

Mladi luk zapravo je samo luk koji se bere prije odrasle dobi. Da biste ga lakše očistili, operite luk tekućom vodom da biste odstranili prljavštinu, a zatim odrežite vrh s korijenom. Nemojte rezati previsoko jer je bijeli dio luka najukusniji. Režite na tanke kolutiće ako želite da se dobro pomiješa s ostalom hranom, a ako volite da se posebno osjeti, primjerice u salati, režite šire kolutiće. Za miks s povrćem i pripremu kineske hrane režite ga uzdužno jer će se lijepo uklopiti s rezanom mrkvom i ostalim namirnicama.

Možete ga zasaditi kod kuće čak i na balkonu. Ta vrsta luka niče najbrže od svih sorti, a budući da je blagog okusa, ponekad ga vole i djeca. Neće zauzeti puno mjesta u vrtu, a također mu je potrebno puno sunca i vlage. 

Špinat - još jedno zeleno povrće koje čini čuda

Špinat baš kao i brokula nije omiljena namirnica većini ljudi, naročito mlađim uzrastima. Međutim, nije tajna da listovi špinata obiluju sastojcima koji blagotvorno utječu na zdravlje organizma. Koje sve bolesti sprečava ovo zeleno povrće, saznajte u sljedećih nekoliko redaka!

Čišćenje organizma

• Špinat je lako probavljiva namirnica niske energetske vrijednosti koja obiluje vitaminima, mineralima, dijetalnim vlaknima i vodom. Dakle, upravo špinat će vam pomoći da organizam očistite od štetnih tvari.
  

Kardiovaskularne bolesti

• Vitamini A i C kojima obiluje ovo zeleno povrće spriječiti će rizik od mnogih kardiovaskularnih oboljenja.

Probavni sustav

• Gore spomenuti vitamini kojima obiluje špinat blagotvorno utječu i na probavni sustav. Dakle, dovoljnom konzumacijom špinata umanjiti ćete rizik od raka crijeva.

Vid

• Iako špinat poboljšava vid, potrebno je konzumirati raznoliko povrće, a najbolje je uzimati ono koje obiluje vitaminom C i E i cinkom. Na možete pogriješiti ako uzimate bilo koju vrstu lisnatog povrća, primjerice grašak, kupus, rajčicu, papriku.

Problemi s bubrezima?!

• S druge strane, špinat sadrži i oksalnu kiselinu, čiji kristalići mogu začepiti bubrežne kanale. Upravo zbog toga, špinat se ne preporuča bubrežnim bolesnicima.

Ljekovita svojstva bundeve

Stari Egipćani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu bundevu glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada. Također su se koristile sušene na suncu i pretvorene u zdjele i plitice. U novom svijetu, najstariji dokazi u vidu sjemenki pronađeni su u Meksiku i datiraju između 7000 i 5000 godina prije Nove ere. Danas je uzgoj bundeva rasprostranjen širom svijeta.

Nutritivne vrijednosti bundeve sadrže visoke doze antioksidansa, te vitamina A,C i E kao i folne kiseline i minerala u tragovima poput  kalija, kalcija, selena i fosfora. U tom smislu najvrijednije je ulje od koštica koje sadrži vrijedne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, te vitamine A, B1, B2, B6, C i D. Iznimno visok sadržaj vitamina A iznosi 7384 mg na 100 grama proizvoda što čini 246% dnevne preporučene vrijednosti.

Bundeva spada u jednu od najmanje kaloričnih namirnica. 100 grama sadrži samo 26 kalorija, te ne sadrži zasićene masti, stoga je idealna za programe regulacije tjelesne težine.

U narodu je odavno poznato njeno djelovanje na osobe s bolestima želuca i crijeva, djeluje i kao diuretik a odlična je i za problematičnu kožu te za eliminaciju parazita u crijevima. Osobito se ističe ljekovitost iz sjemenki kod problema s prostatom. Za sjemenke je važno spomenuti da se konzumiraju sirove, oljuštene, ali tako da tanka opna ostane na sjemenkama.

Sjemenke bundeve su doista odličan izvor dijetalnih vlakana i mono-nezasićenih masnih kiselina, koje su dobre za zdravlje srca. Osim toga, sjemenke su koncentrirani izvori proteina, minerala i vitamina. Na primjer, 100 g sjemenki bundeve osigurava 559 kalorija, 30 g proteina, 110% RDA željeza, 4987 mg niacina (31% RDA), selena (17% od RDA), cinka (71%) itd., ali bez kolesterola. Nadalje, sjemenke su odličan izvor aminokiseline triptofan.

Triptofan je jedna od 8 esencijalnih aminokiselina, u organizmu se ne može sintetizirati, stoga se mora dobiti iz ishrane. Ključan je u stvaranju nijacina i serotonina.

Sirovo bundevino ulje sadrži zdrave omega-6 i omega-9 masne kiseline, fitosterole, te vitamin E i K. Linolna kiselina sadržana u ulju promiče zdravu funkciju mozga, kao i gipkost kože. Oleinska smanjuje povišeni kolesterol, potičući zdravlje srca i jetre.

Steroidni Delta-7 sterini iz bundevinog ulja mogu biti element koja blokira dihidrotestosteron (DHT), hormon koji nastaje iz metabolizma testosterona, a koji je faktor gubitka kose kao i povećane prostate kod muškaraca.

Ulje iz koštica bundeve je također dobar izvor beta-sitosterola, koji također inhibira enzim koji pretvara testosteron u DHT. Iako nije dokazano da visoka razina DHT-a uzrokuje rak prostate, moguće ja da ovo ulje ima ograničene mogućnosti kod tretmana raka prostate. Žalosno je da se ne provode ovakve prijeko potrebne studije.

Općenito, bundeva je odličan izvor brojnih prirodnih poli-fenolnih spojeva flavonoida poput α, ß karotena, kriptoksantina, luteina i zeaksantina, takozvanih vitamina za oči.

Zeaksantin je prirodni antioksidant koji djeluje tako što filtrira UV zrake u makuli mrežnice oka. Pomaže u zaštiti od “senilne makularne bolesti” kod starijih osoba.

Zbog svega navedenog,  bundeva posjeduje anti-upalna, anti-kancerogena i anti-dijabetička svojstva.

Dijabetes

Istraživanje sveučilišta East China Normal je 2007.utvrdilo da bundeva uspješno promovira regeneraciju oštećenih stanica gušterače kod dijabetičnih štakora. To je potaknulo razine inzulina u krvi štakora. Istraživači zaključuju da bi ekstrakt bundeve mogao biti dobar za ljude u pred dijabetičnom stanju, kao i za dijabetičare, te bi se potreba za inzulinom u inekcijama drastično smanjila.

2009. godine, japanski tim znanstvenika proveo je istraživanje koristeći pastu od bundeve u kontrolnoj skupini laboratorijskih štakora s dijabetesom tipa 2 u oralnom testu tolerancije glukoze. Uočeno je da je bundeva bila učinkovita u poboljšanju tolerancije glukoze i otpornosti  inzulina.

Prostata

Institut kliničke medicine, odjel za urologiju, Nacionalnog Cheng Kung Sveučilišta na Tajvanu objavilo je 2006. studiju  o učincima bundevinog ulja kod štakora s povećanom prostatom.  Istraživanje je pokazalo da su štakori kontrolne skupine hranjeni ovim uljem imali manju prosječnu težinu prostate kao i smanjenu razinu proteina u odnosu na druge skupine.

Druga, dvostruko slijepa placebo kontrolirana studija, provedena na ljudima, ispitivala je učinke bundevinog ulja i ulja palminih koštica na muškarcima s povećanom prostatom. Istraživači su na Sveučilištu Sangmyung u Seoulu, jednoj grupi davali placebo – grupa A, bundevino ulje skupini B, ulje palminih koštica skupini C, i bundevino ulje u kombinaciji s palminim uljem skupini D. Ispitivano je 47 muškaraca s povećanom prostatom tijekom 12 mjeseci.

Istraživači su otkrili da je međunarodna bodovna lista za simptome prostate poboljšana u skupinama B, C i D. Nadalje, maksimalni mokraćni protok je poboljšan u skupinama B i C, s najviše značajnog poboljšanja nakon 6 mjeseci u skupini B, a nakon 12 mjeseci u skupini C. Međutim, nije se pokazalo značajno poboljšanje u kombinaciji tretmana bundevinog ulja i palminog ulja.

Autori studije zaključuju: “Iz ovih rezultata je vidljivo da je primjena ulja budevinih sjemenki i palminog ulja klinički sigurna i može biti učinkovita kao komplementarni i alternativni medicinski tretman za benigne hiperplazije prostate”.

Hrana u najzdravijih osam kombinacija na svijetu

Prave kombinacije hrane ne samo da će nam učiniti zanimljivijim prehranu i osvježiti nepce već će i pozitivno utjecati na naše zdravlje. David Jacobs, američki nutricionist kombiniranje naziva "sinergijom hrane". Smatra da je osnovna ideja da hrana koju uzimamo utječe na razne načine na naše zdravlje, a pametno kominirajući iz nje možemo izvući još veći efekat, piše Huffingtonpost. 

Jedete li i vi ovako složenu hranu? 

1. Rajčica i avokado. Osim što se okusi avokada i rajčice savršeno preklapaju, jedno je istraživanje otkrilo da se karotenoidi iz rajčice bolje apsorbiraju uz pomoć malo masnoća. A ako su one "zdrave", kao što su to one iz avokada, onda nema bolje kombinacije. A nije za zanemariti da avokado također sadrži mnogo hranjivih sastojaka... 

2. Meso s roštilja i ružmarin. I dok je meso s roštilja pravi gušt, može biti potencijalno kancerogeno. Studija iz 2008. godine pokazala je da antioksidansi iz ružmarima mogu neutralizirati stvaranja kancerogenih tvari prilikom pečenja. 

3. Zobene pahuljice i sok od naranče. Idealna kombinacija za doručak. Zobena kaša, dokazano štiti srce, a mala količina C vitamina može stabilizirati razinu kolesterola. Vaše će vam arterije na tome biti itekako zahvalne. 

4. Špinat i limun. Povrće bogato željezom brže se apsorbira uz malu pomoć vitamina C, tako da vas špinat na salatu ili kuhan pa pokapan s nekoliko kapi limuna može osvježiti i učiniti da imate više energije. Pritom će zaštiti i vaš imunitet. 

5. Brokula i rajčica. U borbi protiv raka i ostalih oboljenja mogu vam pomoći rajčice bogate likopenom u kombinaciji s brokulom koja u sebi ima antikancerogena svojstva. Studija iz 2007. godine pokazala je da je kombinacija brokule i rajčice smanjila tumor kod štakora nego kad su istu hranu jeli odvojeno. 

6. Grožđe i jabuke. Obje voćke sadrže antioksidanse koji mogu pomoći u sprečavanju rizika od nekih vrsta raka. Jabuke sadrže flavonoid kvarcetin, a grožđe katehin, a njihovo kombiniranje može zaustaviti stvaranje krvnih ugrušaka i održati srce zdravijim. Osim toga kombinacija je i sjajan desert. 

7. Češnjak i riba. Svatko tko želi svoje srce održati zdravim trebao bi često konzumirati češnjak i ribu. Češnjak jača imunitet, a u ovoj kombinaciji također pridonosi snižavanju ukupnog kolesterola . 

Zamrzavanje hrane , prednosti i pogreške

Je li hrana koja je zamrznuta i sigurna, pitanje je koje se svake godine postavi nekoliko puta putem medija ali i od zabrinutih potrošača. Konfuzija nastaje iz činjenice nepoznavanja procesa zamrzavanja, promjena koje nastaju kao i činjenice da potrošači trebaju biti upoznati s time . Evo nekih informacija o tome koliko je zamrzavanje hrane sigurno .

Koja se hrana može zamrznuti?

Možete zamrznuti gotovo svu hrane. Iznimke su konzervirana hrana ili jaja u ljuski ali i druge vrste hrana koje se mogu zamrznuti ali zbog svojih sastojaka ili svojstava mijenjaju se pri odmrzavanju. Pravi primjer je majoneza ili sličan tip emulzija koje se pri odmrzavanju raspadnu, odnosno razdvoje na vodu i masnu komponentu i ne mogu se više povezati. Isti je slučaj i s raznim masnim umacima ali i s povrćem kao što je salata. Zbog visokog udjela vode, zamrzavanje i odmrzavanje salate bitno mijenja njezine karakteristike a time i podatnost za jelo. Količina vode u hrani ili jasnije raspon sadržaja vode u hrani bitan je za zamrzavanje i trajnost zamrznutih proizvoda . Tako se sirovo meso i meso peradi bolje čuva nego ako je kuhano . Pri kuhanju se gubi voda kao i zamrzavanjem pa se karakteristična svojstva gotovog kuhanog mesa više mijenjaju na lošije što je vrijeme čuvanja duže.

Je li zamrznuta hrana sigurna?

Hrana koja se čuva na -18 ° C uvijek će biti sigurna uz uvjet da se zamrzava svježa, neoštećena, mikrobiološki prihvatljiva, bez previše masnog tkiva ako se radi o mesu ili jednostavno , kvalitetna . Pravilnim zamrzavanjem se pomaže očuvanje zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane jer se usporava kretanje molekula pri niskim temperaturama što se posebno odnosi na moguće prisutne mikroorganizme . Mikroorganizmi uključujući i patogene koji su opasni sami po sebi, mogu uzrokovati bitne promjene na hrani i učiniti je nejestivom .

Da li se zamrzavanjem uništavaju bakterije i paraziti?

Zamrzavanjem na -18 o C mikroorganizmi (bakterije, kvasci i plijesni ) usporavaju metabolizam i prelaze u fazu skoro potpunog mirovanja .Nakon odmrzavanja mikroorganizmi mogu ponovo postati aktivni pod odgovarajućim uvjetima i izazvati bolesti koje se prenose hranom . Jednom odmrznuta hrana ponaša se kao i svježa hrana pa mikroorganizmi rastu istom progresijom što uvjetuje bržu termičku obradu ili potrošnju odmrznute hrane. Za razliku od mikroorganizama , paraziti kao trihinela mogu biti uništeni na niskim temperaturama ali se jasno zamrzavanje ne smije koristit za uništavanje trihinela. Neki od parazita prežive i te niske temperature,dok nakon termičke obrade niti jedan ne preživi.

Zdrava prehrana

Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Meso, riba i njihove alternativne namirnice

Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice poput graha i leće, sadrže proteine koji su nužni za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima, posebno meso, također je bogat izvor željeza, selena, cinka i vitamina B.

Kako biste dodatno smanjili unos masnoća s proteinskih namirnica skinite npr. kožu s piletine, odrežite očite masnoće s crvenog mesa, janjetine, svinjetine i govedine, te koristite minimalno ulja za pripremu jela.

Težite prema dva riblja obroka tjedno, jedan neka bude riba bogatia omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, sardina i pastrve.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Kruh, žitarice i krumpir

Hrana koja sadrži visoki postotak ugljikohidrata poput kruha, krumpira, riže i žitarica opskrbljuje nas energijom i važnim nutrijentima uključujući željezo i vitmain B.

Ove vrsta manirnica trebale bi činiti trećinu ukupnog energetskog unosa. Važno je da birate nerafinirane koje su bogatije vlaknima. Zbog njih ćete se duže vremena osjećati sito i pomoći će vam kontrolirati glad.

Uravnotežena prehrana trebala bi sadržavati pet ugljikohidratnih porcija svaki dan.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Voće i povrće

Voće i povrće osigurava nam nužne nutrijente poput vitamina i minerala, te sadrže mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali težiti povećanju udjela povrća i voća u prehrani, jer su bogati vodom i mogu vam pomoći kontrolirati unos kalorija.

Trebali biste osigurati pet porcija voća i povrća dnevno. Porcija teži oko 80 g i uključuje svježe, kuhano, smrznuto i sušeno voće i povrće, te prirodne sokove.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Mlijeko i mliječni proizvodi


Hrana poput sira, jogurta i mlijeka važan je izvor kalcija, te ostalih minerala i vitamina. Birajte one proizvode s manjim udjelom masnoća.

Trebali biste težiti prema tri porcije svakog dana.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Slatkiši, grickalice i alkohol

Slatkiši obično sadrže i masnoće i šećere, a u ovu skupinu ubrajaju se čipsevi, kremasti namazi, kolači, biskviti, čokolade, slatki napitci, alkohol i sl.
Unos ovih namirnica trebali biste smanjiti na najmanju moguću razinu. Možete:
- Zamijeniti slatkiše voćem, grickalice sušenim voćem, slatke napitke voćnim sokom ili nezaslađenim čajem
Alkohol sadrži oko 7 kalorija po jednom gramu. Osim što dodajete kalorije u prehranu alkohol stimulira tek i može poremetiti zdrave prehrambene navike.

Zdrava prehrana - Pravilna prehrana Nekoliko riječi o soli

Više od polovice populacije unosi u organizam više soli od preporučene razine i dvaput više od količine koja nam je potrebna.
- Hranu pripremajte sa svježim namirnicama kad god je moguće
- Izbjegavajte zasoljene grickalice.

Izvor: covermagazin.com