Nutritivna vrijednost ljuske luka


Svake godine se u zemljama Europske Unije baci preko 500 000 tona otpadaka luka koji bi se mogli iskoristiti kao sastojci hrane.
Najviše otpada porijeklom iz luka baca se u Španjolskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je to postalo bitan okolišni problem. Baca se sve: tamna kožica, vanjski slojevi (ljuska), korijen i stabljika, lukovice koje veličinom ne zadovoljavaju komercijalne kriterije kao i oštećene lukovice.

Možda bi navedeni problem riješila upotreba odbačenih dijelova luka kao prirodnog izvora sastojaka s visokom funkcionalnom vrijednošću jer je to povrće bogato spojevima s pozitivnim učincima na ljudsko zdravlje.

U časopisu Plant Foods for Human Nutrition objavljeno je kako je smeđa kožica luka bogata prehrambenim vlaknima (uglavno netopljivim) i fenolnim spojevima, kao što su kvercetin i ostali flavonoidi. Dva vanjska mesnata sloja lukovice također sadrže vlakna i antioksidativne flavonoide.

Konzumacijom vlakana smanjuje se rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, gastrointestinalnih smetnji, karcinoma debelog crijeva, šećerne bolesti i pretilosti.
Istovremeno, fenolni spojevi preveniraju koronarnu bolest te imaju antikarcinogena svojstva.
Odbačene lukovice, nadalje, sadrže sulforne spojeve i fruktane. Fruktani su prebiotici odnosno selektivno stimuliraju rast i aktivnost "dobrih" crijevnih bakterija. Sulforni spojevi sprečavaju stvaranje tromba, poboljšavaju protok krvi te općenito zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Sve navedeno nameće primjenu luka i otpada porijeklom iz luka kao izvrsnih izvora za proizvodnju funkcionalnih sastojaka koji bi se dodavali u ostale prehrambene proizvode.

Izvor: Gastro.hr